Predstavljanje dovršenih konzervatorsko-restauratorskih radova i blagoslov glavnog oltara župne crkve Marije Pomoćnice kršćana u Sotinu (20.03.2018.)

Predstavljanje dovršenih konzervatorsko-restauratorskih radova i blagoslov glavnog oltara župne crkve Marije Pomoćnice kršćana u Sotinu (20.03.2018.)


Mjesto i vrijeme:

- župna crkva Blažene Djevice Marije Pomoćnice kršćana, Kardinala Alojzija Stepinca 20, Sotin
- utorak, 20. ožujka 2018. godine, 19 sati
 
Govornici:

Okupljenima će se obratiti:

- župnik vlč. Zlatko Rajčevac
- g. Ivan Penava, gradonačelnik Grada Vukovara
- gđa Zdenka Predrijevac, pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru (Ministarstvo kulture RH)
- dr. sc. Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda
- g. Krešimir Partl, državni tajnik ili g. Davor Trupković, pomoćnik ministrice (Ministarstvo kulture RH)

Kratko predavanje (10 minuta) o izvedenim radovima održat će mr. sc. Dijana Požar i Krešimir Valentak.
Obred blagoslova obnovljenog oltara imat će mons. dr. Đuro Hranić, nadbiskup metropolit đakovačko-osječki
 
Župna crkva Blažene Djevice Marije Pomoćnice kršćana u Sotinu:

Župna crkva Blažene Djevice Marije Pomoćnice kršćana u Sotinu barokizirana je kasnosrednjovjekovna građevina koja je tijekom pet stoljeća postojanja razarana i popravljana tri puta, zadržavši pritom izvorni tlocrt, a djelomično i gabarite najstarije građevinske faze. Obnovljena je u baroknom stilu u 18. stoljeću, kad je sagrađeno i glavno pročelje konveksno-konkavnog oblika. Sadašnji izgled dobila je sredinom 19. stoljeća kad je nad središnjom osi pročelja podignut klasicistički zvonik.

Povijesne podatke o gradnji crkve i oltara donosi sotinski župnik Ferdo Gerstner u knjizi Povijesne bilješke Sotina s početka 20. stoljeća. Ferdo Gerstner navodi da je zbog sve brojnijih hodočašća srušena stara, manja župna crkva te da je između 1760. i 1768. godine podignuta nova. Troškovi obnove iznosili su 6902 forinte.

Oltar Blažene Djevice Marije Pomoćnice kršćana, smješten u svetištu župne crkve istog patrocinija, vrijedan je kasnobarokni retabl i jedan od malobrojnih oltara izrađenih u tehnici štukomramora na području Hrvatske. Podignut je 1768. godine darom Mihajla Cseha od 1100 forinti te s još dodatnih 300 forinti drugih donatora, a prema F. Gerstneru gradila su ga godinu dana tri majstora štukatera. Nažalost, njihova imena i podrijetlo radionice nije spomenuo, no komparativne analize upućuju na južnonjemačke štukaterske radionice. Prema natpisu na vijencu atike, oltar je pozlatio Feliks Šerciger 1800. godine.

Sotinski glavni oltar jednokatni je retabl s atikom na vrhu. Iznad bočnih postamenata i oltarne menze, tipičnog konkavno-konveksnog oblika, izdiže se predela s konzolama koje nose stupove i predstavljaju postamente za skulpture sv. Joakima i sv. Ane s atributima. Na središnjem mjestu retabla nalazi se slika Blažene Djevice Marije, izvedena u tehnici ulja na platnu, jedna od nekoliko sličnih kopija izrađenih prema predlošku njemačkoga slikara Lucasa Cranacha. Osobita je pozornost pri izradi oltara posvećena izvedbi tabernakula u obliku malenog tempietta.

Oltar je izrađen specifičnom tehnikom kojom se smjesama gipsa, različitih pigmenata i tutkalne vode oponašaju različite vrste mramora.

U agresiji na Hrvatsku 1991. godine sotinska je župna crkva teško stradala. Oltar je na više mjesta bio mehanički oštećen, drvena konstrukcija je bila rasušena ili nagorena, sloj podložne žbuke odvajao se od drvene konstrukcije, a sloj štukomramora bio je raspucan, mehanički oštećen ili je u cijelosti nedostajao. Kipovi sv. Joakima i sv. Ane su nestali, a od figura anđela sačuvano je samo nekoliko fragmenata.

U Europskoj godini kulturne baštine dovršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na glavnom oltaru sotinske crkve. Radovima, koji su s prekidima trajali od 2007. do 2018. godine, obuhvaćena je izrada nedostajuće drvene konstrukcije, polaganje podložne žbuke, nadomještanje sloja štukomramora različitih uzoraka na svim elementima oltarne arhitekture te izrada faksimila kipova. Navedene radove, kao i sva primijenjena tehnička i tehnološka rješenja koja su proizašla iz opsežnih istraživanja, proveli su djelatnici Odjela za štuko Hrvatskog restauratorskog zavoda. Na složenost radova upućuje i činjenica da se samo nekoliko srednjoeuropskih radionica bavi konzervatorsko-restauratorskim postupcima na umjetninama izvedenim navedenom tehnikom.


Osobe za kontakt

Andrea Šimunić, voditeljica Ureda ravnatelja, Hrvatski restauratorski zavod
asimunic@h-r-z.hr, 01 4693 872 ili 091 4693 639
 
vlč. Dario Hrga, tajnik Nadbiskupskog ordinarijata u Đakovu
tajnik@djos.hr, 099 272 5265


Pozivnica  >>>