Rijeka, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, slike Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha (2. kolovoza 2018.)

Rijeka, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, slike Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha (2. kolovoza 2018.)


2. kolovoza 2018., 11 sati, HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka

Konferencija za medije povodom početka konzervatorsko-restauratorskih radova na slikama Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha iz HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

Sudjeluju: Anđelko Pedišić, voditelj Službe za odjele izvan Zagreba 1, Hrvatski restauratorski zavod; dr. sc. Irena Kraševac, znanstvena savjetnica, Institut za povijest umjetnosti; Slobodan Radić, voditelj Odjela za štafelajno slikarstvo, Hrvatski restauratorski zavod; Ana Rušin Bulić, viša konzervatorica-restauratorica, Hrvatski restauratorski zavod; Deborah Pustišek Antić, kustosica, Muzej Grada Rijeke; Vlasta Linić, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke.

Foto: HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka, slika Kazalište, Ernst Klimt (© HRZ)

Rijeka, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, slike Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha
 
Počašćen titulom Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu, Grad Rijeka već priprema niz projekata sa svrhom kulturnog i sveukupnog uzdizanja grada, a jedan od njih je i izložba Muzeja grada Rijeke koja obuhvaća i izlaganje slika braće Klimt i F. Matscha iz riječkog Hrvatskog narodnog kazališta. Kako bi slike bile u primjerenom stanju, Hrvatski restauratorski zavod će ih demontirati, na njima započeti restauratorska istraživanja te do 2020. godine obaviti cjelovite konzervatorsko-restauratorske radove. Istraživanja će obuhvatiti snimanja u vidljivom, IC i UV dijelu spektra te pod kosim svjetlom, RTG snimanje te, prema potrebi, laboratorijske analize pigmenata i veziva. Simbolično, početak restauratorskih radova na slikama 2018. godine podudara se s Europskom godinom kulturne baštine te sa stotom godišnjicom smrti Gustava Klimta, a do 2020. godine Hrvatski restauratorski zavod prikupit će dovoljno novih spoznaja kojima će obogatiti povijest Rijeke, Europske prijestolnice kulture.
 
Gustav Klimt jedan je od najpoznatijih svjetskih umjetnika. Njegov profesionalni i privatni život detaljno je istražen i opisan. Ipak, u riječkom je kazalištu Ivana pl. Zajca ostao gotovo zaboravljen, skromno istražen, ali važan dio Klimtovog stvaralaštva – njegov početak. Završivši školovanje u bečkoj Školi primijenjenih umjetnosti 1883. godine, tada dvadesetjednogodišnji Gustav povezuje se s dvije godine mlađim bratom Ernstom i malo starijim prijateljem Franzom Matschom u udruženje umjetnika Die Künstler – Compagnie. Započevši suradnju s bečkim arhitektonskim uredom Fellner und Hellmer, specijaliziranim za izgradnju kazališnih zgrada, odmah preuzimaju narudžbu za izradu slika na platnu za gledalište riječkog kazališta. Slike su nastale u Beču, a nakon kratke izložbe u tamošnjem Muzeju povijesti umjetnosti dopremljene su u Rijeku te su odmah postavljene na predviđenu lokaciju. Neue Freie Presse izrazio je vrlo pozitivan stav prema novim slikama te zaželio „da trojici cijenjenih umjetnika brzo bude ponuđena prilika da izvedu slično djelo u Beču“. Najveća slika Kazalište Ernsta Klimta smještena je iznad proscenija, a iznad proscenijskih loža nalaze se Anđeli pripisani Gustavu Klimtu. Na stropu partera, oko raskošnog lustera, raspoređeno je šest medaljona: Instrumentalna glazba, Ozbiljna opera i Poezija Gustava Klimta te Ljubavna poezija, Ples i Komična opera Franza Matscha.

Voditelji konzervatorsko-restauratorskih radova: Ana Rušin Bulić i Slobodan Radić

www.h-r-z.hr